ZAKON O SREDNJEM ŠKOLSTVU

(Urednički pročišćeni tekst, «Narodne novine», broj 19/92, 26/93, 27/93, 50/95, 59/01, 114/01, 81/05 i 87/08) 
 

Napomena: sukladno odredbama članka 165. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(„Narodne novine“, broj 87/08), danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti Zakon o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.), s tim da se odredbe članka 48. stavka 1. i članka 78. stavka 1. primjenjuju u postupcima izbora ravnatelja do stupanja na snagu članka 126. i 128. ovog Zakona.

 

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.
Srednje školstvo je djelatnost kojom se nakon završetka osnovnog školovanja omogućava stjecanje znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Djelatnost srednjeg školstva obuhvaća različite vrste i oblike odgoja i obrazovanja. osposobljavanja i usavršavanja koji se ostvaruju u skladu s odredbama ovoga zakona i zakona koji uređuju djelatnost pojedinih vrsta srednjih škola.
 
Članak 2.
Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove i druge pravne osobe pod uvjetima iz ovoga zakona.
Srednjoškolske ustanove su srednje škole i učenički domovi.

Članak 3.
Srednjoškolsko obrazovanje dostupno je svakome pod jednakim uvjetima, prema njegovim sposobnostima, u skladu s ovim zakonom.

Članak 4.
Nastava u srednjoj školi izvodi se na hrvatskom jeziku i na latiničnom pismu.

Članak 5.
Srednjoškolsko obrazovanje djece pripadnika nacionalnih manjina ostvaruje se prema odredbama Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, odredbama ovoga Zakona i drugih propisa.

Članak 6.

Brisan

Članak 7.

Brisan
II. PROGRAMI SREDNJEG ŠKOLSTVA, NASTAVNI PLAN I PROGRAM, VRSTE SREDNJIH ŠKOLA, ORGANIZIRANJE NASTAVE

1. Programi srednjeg školstva

Članak 8.
Programi srednjeg školstva su:
- programi za stjecanje srednje školske spreme,
- programi za stjecanje srednje stručne spreme.
- programi za stjecanje niže stručne spreme i
- programi osposobljavanja i usavršavanja. Programima za stjecanje srednje školske, srednje stručne spreme i niže stručne spreme stječu se znanja i sposobnosti za rad i nastavak školovanja.
Programima osposobljavanja i usavršavanja dopunjuju se stečena znanja, sposobnosti i vještine za rad u struci.
2. Nastavni plan i program

Članak 9.
Programi srednjeg školstva ostvaruju se na osnovi nastavnog plana i programa.
Nastavnim planom i programom iz stavka l. ovoga članka utvrđuju se svrha, ciljevi i zadaće programa, nastavni predmeti i sadržaji, trajanje i osnovni oblici izvođenja programa, godišnji i tjedni broj sati nastave, broj sati za svaki predmet, te didaktički i drugi uvjeti za izvođenje nastavnog plana i programa.
Dio nastavnih predmeta i sadržaja, utvrđenih nastavnim planom i programom, može se, osim na hrvatskom jeziku, izvoditi i na nekom od svjetskih jezika uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja.

Članak 10.
Nastavni plan i program za stjecanje srednje školske, srednje stručne i niže stručne spreme sadrži zajednički, izborni i fakultativni dio.
Zajednički dio nastavnog plana i programa sadrži osnovne predmete koji su obvezni za sve učenike određene vrste obrazovanja.
Izborni dio nastavnog plana i programa obuhvaća predmete programski vezane za vrstu škole od kojih učenik obvezno bira jedan ili više predmeta prema svojim sklonostima.,
Fakultativni dio nastavnog plana i programa obuhvaća predmete kojima se zadovoljavaju interesi učenika u skladu s mogućnostima škole, te sadržaje i oblike slobodnih aktivnosti.
Ako se učenik opredijeli za fakultativni predmet dužan ga je pohađati tijekom nastavne godine.
Zajednički i izborni dio nastavnog plana i programa donosi ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja.
Fakultativni dio nastavnog plana i programa donosi škola.

Članak 11.

Brisan.
3. Vrste srednjih škola
 
Članak 12.
Srednje škole, ovisno o vrsti nastavnog plana i programa su:
- gimnazije;
- strukovne škole;
- umjetničke škole.

Članak 13.
Gimnazija izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu.
Gimnazije su opće ili specijalizirane, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

Članak 14.
Strukovna škola izvodi nastavni plan i program u trajanju od jedne do pet godina.
Završavanjem strukovne srednje škole u najmanje trogodišnjem trajanju učenik stječe srednju stručnu spremu.
Završavanjem strukovne škole u trajanju od jedne do dvije godine učenik stječe nižu stručnu spremu.
Strukovne škole su tehničke, industrijske, obrtničke i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.

Članak 15.
Umjetnička škola izvodi nastavni plan i program u najmanje četverogodišnjem trajanju čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu.
Umjetničke škole su glazbene, plesne, likovne i druge, što se određuje prema vrsti nastavnog plana i programa.
4. Organiziranje nastave

Članak 16.
Srednja škola na osnovi utvrđenog nastavnog plana i programa donosi godišnji plan i program rada.
Godišnji plan i program rada srednja škola donosi do 30. rujna za tekuću školsku godinu.
Godišnjim planom i programom rada utvrđuju se mjesto, vrijeme, način i nositelji ostvarivanja nastavnog plana i programa i ostalih aktivnosti u funkciji odgojno-obrazovnog rada škole.
Srednja škola može izvoditi izlete i ekskurzije i poduzimati druge odgovarajuće aktivnosti radi ostvarivanja nastavnih sadržaja i postizanja ciljeva i zadaća propisanih ovim Zakonom i nastavnim programom.
Uvjete i način izvođenja izleta i ekskurzija te poduzimanja drugih aktivnosti iz stavka 4. ovoga članka propisuje ministar.

Članak 17.
U srednjoj školi upotrebljavaju se udžbenici koje odobri ministar nadležan za obrazovanje.
Srednja škola ima knjižnicu. Djelatnost knjižnice sastavni je dio rada srednje škole.

Članak 18.
Nastava se organizira po razredima a neposredno izvodi u razrednom odjelu i obrazovnoj grupi. Razredni odjel čini u pravilu do 30 učenika istog razreda.
U pojedinim oblicima rada (vježbe, praktična nastava, rad s darovitim i učenicima s teškoćama u razvoju i sl.) razredni odjeli mogu se organizirati u obrazovne grupe.
Način organiziranja nastave u obrtničkim školama i praktične nastave u strukovnim školama utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 19.
Godišnji broj nastavnih sati može iznositi najviše 1.120 a tjedni 32 nastavna sata, osim u programima čiji se veći dio izvodi u obliku vježbi i praktične nastave.
Dnevni broj sati nastave utvrđuje se rasporedom sati škole. Teorijska nastava ne može iznositi više od 6 sati dnevno.
Nastavni sat traje 45 minuta. Sat praktične nastave traje 60 minuta ako se izvodi izvan škole.

Članak 20.
Školska godina počinje 1. rujna a završava 31. kolovoza i ima dva polugodišta.
Tijekom školske godine učenici imaju pravo na zimski, proljetni i ljetni odmor.
Početak i završetak nastave i trajanje odmora učenika za svaku školsku godinu propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 21.
Srednja škola obvezno otkriva, prati i potiče darovite učenike te organizira dodatni rad prema njihovim sklonostima, sposobnostima i interesima
Daroviti učenici mogu završiti obrazovanje u kraćem vremenu od propisanog
Uvjete i način obrazovanja darovitih učenika propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 22.
Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se uz primjenu individualiziranih postupaka u srednjoj školi u redovnim ili posebnim razrednim odjelima i obrazovnim grupama.
Učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u posebnim ustanovama.
Posebne ustanove, programe, uvjete, način i postupak upisa i obrazovanja učenika s teškoćama i većim teškoćama u razvoju propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 22.a
Obrazovanje učenika s teškoćama u razvoju organizira se u svim srednjim školama prema redovitim nastavnim programima uz primjerene metode rada ili prema prilagođenim nastavnim programima koje izrađuju nastavnici sukladno sposobnostima učenika.
Učenici s većim teškoćama u razvoju obrazuju se u ustanovama odgoja i obrazovanja koje provode odobrene posebne programe za učenike s teškoćama u razvoju.
Za učenike koji zbog većih motoričkih poteškoća ili kroničnih bolesti ne mogu polaziti nastavu u školi, škola organizira instruktivnu nastavu u kući učenika, odnosno zdravstvenoj ustanovi ako se učenik nalazi na dužem liječenju uz odobrenje ministarstva nadležnog za poslove obrazovanja.
Ustanove iz stavka 2. i 3. ovoga članka, programe, uvjete, postupak upisa i obrazovanja učenika s teškoćama u razvoju propisuje ministar.
Članak 23.
Srednja škola može obavljati provjeru vrijednosti novih obrazovnih sadržaja, oblika i metoda rada te nove nastavne opreme prema eksperimentalnom programu, kojeg odobrava ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 23.a
Radi provjere uspješnosti odgojno-obrazovnog rada na svim razinama srednjoškolskog obrazovanja uvodi se trajni sustav nacionalnih ispita.
Nacionalne ispite provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja sukladno posebnim propisima, u suradnji sa srednjim školama i drugim ustanovama koje izvode programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih.
Srednje škole obvezne su koristiti rezultate nacionalnih ispita i druge pokazatelje uspješnosti odgojno-obrazovnog rada za analizu i samovrednovanje, radi trajnog unapređivanja kvalitete rada škole.
Okvirne elemente samovrednovanja škola propisuje ministar.

Članak 24.
Srednja škola može biti vježbaonica za studente nastavničkih fakulteta.
Uvjete i način rada vježbaonica iz stavka 1. ovoga članka propisuje ministar nadležan za obrazovanje uz suglasnost ministra znanosti i tehnologije

III. SREDNJOŠKOLSKO OBRAZOVANJE ODRASLIH
Članak 25.
Srednjoškolsko obrazovanje odraslih obuhvaća posebne pro­grame za stjecanje srednje školske ili stručne spreme, niže stručne spreme, programe prekvalifikacije i programe osposobljavanja i usavršavanja.
Uvjete i način izvođenja programa i stjecanja srednjo­škol­skog obrazovanja odraslih propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 26.

Brisan

Članak 27.
Program srednjoškolskog obrazovanja odraslih može izvoditi srednja škola, pučko otvoreno učilište ili druga ustanova ako ima potreban broj nastavnika i stručnih suradnika za izvođenje programa i ispunjava uvjete propisane aktom iz članka 25. stavka2. ovoga Zakona.
Programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih za zanimanje policajac, kao i ostale programe srednjoškolskog obrazovanja odraslih u strukovnom području unutarnjih poslova, može izvoditi isključivo Policijska škola u sastavu Policijske akademije Ministarstva unutarnjih poslova, pod uvjetima propisanim aktom iz članka 25. stavka 2. ovoga Zakona.

Članak 28.
Troškove srednjoškolskog obrazovanju a odraslih snose odrasli neposredno, poduzeće ili ustanova čiji su radnici ili Zavod za zapošljavanje.

IV. PRAVNI STATUS, OSNIVANJE I PRESTANAK RADA SREDNJE ŠKOLE I UČENIČKOG DOMA

l. Srednja škola

Članak 29.
Srednja škola je javna ustanova.
Srednju školu može osnovati:
- Republika Hrvatska,
- jedinica područne (regionalne) samouprave,
- domaća i strana fizička pravna osoba, ako je osigurala sred­stva u iznosu koji je potreban za rad te vrste škole.

Članak 30.
Za obavljanje djelatnosti srednjoškolskog obrazovanja utvr­đu­je se mreža srednjoškolskih programa i ustanova, gimnazija, strukovnih i umjetničkih škola u Republici Hrvatskoj, izuzev škola s pravom javnosti.
Prijedlog mreže srednjih škola na svom području utvrđuje predstavničko tijelo jedinice područne (regionalne) samouprave, odnosno grada Zagreba.
Mrežu srednjih škola iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada Republike Hrvatske na prijedlog ministra nadležnog za obrazovanje.

Članak 31.
Akt o osnivanju srednje škole, pored uvjeta za osnivanje ustanove propisanih Zakonom o ustanovama, mora sadržavati odredbe o:
- programu srednjoškolskog obrazovanja i uvjetima njegova ostvarivanja,
- stručnim radnicima potrebnim za izvođenje programa,
- osiguranju propisanog prostora, nastavnih sredstava i pomagala,
- uvjetima i načinu osiguravanja financijskih sredstava za rad škole.
Srednja škola i druga ustanova srednjeg školstva upisuje se u upisnik ustanova srednjeg školstva koji vodi ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja, nakon donošenja rješenja o odobrenju početka njenog rada.

Članak 32.
Srednja škola ima statut.
Statutom srednje škole uređuje se način obavljanja djelatnosti škole, djelokrug tijela upravljanja i stručnih tijela škole, te uređuju druga pitanja od značaja za djelatnost i poslovanje škole, u skladu s aktom o osnivanju škole i zakonom.
Statut srednje škole donosi školski odbor uz prethodnu suglasnost osnivača.

Članak 33.
Početak rada srednje škole odobrava ministar nadležan za obrazovanje rješenjem.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka donijet će se ako škola ima:
- potreban broj stručnih radnika za izvođenje nastavnog plana i programa,
- prostor i opremu, u skladu s normativima utvrđenim nastav­nim planom i programom, te
- osigurana sredstva za rad i izvođenje nastavnog programa.
Način i postupak utvrđivanja uvjeta za početak rada srednje škole propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 34.
Kada ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja utvrdi da srednja škola ne ispunjava neki od uvjeta iz članka 33. ovoga zakona odredit će rok u kojem je škola dužna otkloniti utvrđene nedostatke.
Ako škola u roku iz stavka 1. ovoga članka ne otkloni utvrđene nedostatke, ministar nadležan za obrazovanje će predložiti osnivaču da donese akt o ukidanju škole.
Ako osnivač ne donese akt o ukidanju u roku 60 dana od dana primitka prijedloga, akt o ukidanju donijet će ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 35.
Aktom o ukidanju srednje škole određuje se rok i način prestanka njenog rada.
Srednja škola prestaje s radom odjednom ili postupno. Ako škola prestaje s radom odjednom, prestaje raditi na završetku školske godine u kojoj je donesena odluka o prestanku rada. U slučaju postupnog prestanka rada škole aktom o ukidanju određuje se školska godina u kojoj prestaje rad škole.
U slučaju ukidanja srednje škole, osnivač je dužan zatečenim učenicima osigurati završetak obrazovanja u drugoj školi pod uvjetima koji su vrijedili prigodom njihova upisa.
2. Posebne odredbe o privatnoj srednjoj školi s pravom javnosti

Članak 36.
Privatna srednja škola stječe pravo javnosti rješenjem o odobrenju početka njenog rada.
Djelatnost privatne srednje škole s pravom javnosti može biti financirana iz sredstava državnog proračuna prema kriterijima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Srednja škola koja je stekla pravo javnosti prema stavku 1. ovoga članka u naziv obvezno dodaje oznaku: «s pravom javnosti».

Članak 37.
Privatna srednja škola s pravom javnosti radi po nastavnom planu i programu iz članka 10. ovoga zakona ili po vlastitom nastavnom planu i programu.
Vlastiti nastavni plan i program iz stavka 1. ovog članka obvezno sadrži zajednički dio nastavnog plana i programa iz članka 10. stavka 2. ovoga zakona.

Članak 38.

Brisan

Članak 39.
Nastava u srednjoj školi može se izvoditi i na jednom od svjetskih jezika uz suglasnost ministra nadležan za obrazovanje, ako škola izvodi međuna­rodni program.
4. Učenički dom

Članak 40.
Učenički dom organizira smještaj i prehranu, odgojno-obrazovni rad, kulturne i druge aktivnosti učenika.
Djelatnost učeničkog doma dio je djelatnosti srednjeg školstva i s njom je programski povezana.
Djelatnost učeničkih domova mogu obavljati i srednje škole.

Članak 41.
Pravo na smještaj i prehranu u učeničkom domu imaju u pravilu redovni učenici.
Prijem učenika obavlja se javnim natječajem.
Pravo na prijem ostvaruje se na osnovi uspjeha u prethodnom obrazovanju i materijalnog položaja učenika i njegove obitelji.
Pobliže uvjete za prijem učenika, troškove smještaja i prehrane u učeničkim domovima, kao i normative prostora i opreme te program odgojnog rada s učenicima propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Učenički dom u privatnom vlasništvu (internat) samostalno određuje uvjete za prijem učenika, te troškove njihova smještaja i prehrane.

Članak 42.
U učeničkim domovima organiziraju se odgojne grupe od 25 učenika.

Članak 43.
Na pravni status, osnivanje, početak i prestanak rada učeničkog doma odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 29. do 35. ovoga zakona.
5. Registracija

Članak 44.
Srednje škole i učenički domovi pravne su osobe i upisuju se u sudski registar ustanova.
6. Evidencija
Članak 45.
U sustavu srednjeg školstva uspostavljaju se evidencije o srednjim školama i učeničkim domovima, radnicima i učenicima, kao i druge od značaja za praćenje stanja i razvoj djelatnosti.
Pobliže propise o tijelima, ustanovama i organizacijama koje su dužne voditi evidencije, te o vrstama evidencija, sadržaju i načinu njihova vođenja donosi ministar nadležan za obrazovanje.

V. UPRAVLJANJE SREDNJOM ŠKOLOM I UČENIČKIM DOMOM

Članak 46.
Srednjom školom upravlja školski odbor, a ravnatelj je poslovodni i stručni voditelj srednje škole.
Djelokrug i način odlučivanja ravnatelja i školskog odbora uređuje se aktom o osnivanju i statutom škole u skladu sa zakonom.

Članak 47.
Uz poslove utvrđene Zakonom o ustanovama ravnatelj
- predlaže godišnji plan i program rada,
- brine se za provođenje odluka školskog odbora, nastavničkog vijeća i drugih tijela,
- donosi odluka o zasnivanju i prestanku radnog odnosa radnika škole,
- provodi odluke nastavničkog vijeća o izricanju pedagoških mjera, o molbama i žalbama učenika i njihovih roditelja,
- obavlja druge poslove utvrđene aktom o osnivanju, statutom i zakonom.
Izvješće o rezultatima odgojno-obrazovnog rada i o poslovanju škole ravnatelj podnosi najmanje jednom godišnje ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja.

Članak 48.
Za ravnatelja srednje škole može se imenovati osoba koja ima visoku stručnu spremu, ispunjava uvjete za nastavnika srednje škole i ima najmanje pet godina radnog iskustva u odgojno-obrazovnom radu u osnovnoj ili srednjoj školi.
Ravnatelja se imenuje na temelju natječaja koji raspisuje školski odbor. Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku.
Način i postupak imenovanja i razrješenja ravnatelja pobliže se uređuje statutom.
Ravnatelja srednje škole imenuje i razrješava školski odbor.
Ravnatelja se imenuje na četiri godine. Ista osoba može biti ponovno imenovana za ravnatelja.
Ravnatelja srednje škole u slučaju privremene spriječenosti u obavljanju poslova ravnatelja zamjenjuje osoba iz reda članova nastavničkog vijeća koja ispunjava uvjete za ravnatelja. Osoba koja zamjenjuje ravnatelja ima sva prava, ovlasti i dužnosti ravnatelja.
Osobu koja zamjenjuje ravnatelja škole određuje školski odbor na način utvrđen statutom.
 

Napomena: sukladno odredbama članka 165. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(„Narodne novine“, broj 87/08), danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti Zakon o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.), s tim da se odredbe članka 48. stavka 1. i članka 78. stavka 1. primjenjuju u postupcima izbora ravnatelja do stupanja na snagu članka 126. i 128. ovog Zakona.



Članak 48.a
Školski odbor dužan je razriješiti ravnatelja prije isteka roka na koji je imenovan ako se utvrdi da su se stekli uvjeti za razrješenje propisani Zakonom o ustanovama.
Školski odbor može razriješiti ravnatelja i na prijedlog prosvjetnog inspektora koji o prijedlogu za razrješenje izvješćuje ministra.
Ako školski odbor ne razriješi ravnatelja na prijedlog prosvjetnog inspektora u roku od 15 dana od dana dostave prijedloga, a ministar procijeni da je prijedlog opravdan, nadležno tijelo državne uprave u županiji, odnosno nadležno tijelo Grada Zagreba, dužno je raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo prema odredbama članka 51.a ovoga Zakona.
Povjerenstvo je dužno razriješiti ravnatelja najkasnije u roku od 15 dana od dana kada je imenovano.


Članak 49.

Brisan

Članak 50.
Školski odbor imenuje predstavničko tijelo osnivača.
Školski odbor ima sedam članova od kojih dva člana imenuje osnivač škole samostalno, tri člana predlažu radnici škole iz reda nastavnika, a dva člana predlaže vijeće roditelja iz reda roditelja učenika škole.
Članovi školskog odbora imenuju se na vrijeme od četiri godine, a članovi školskog odbora predloženi iz reda roditelja učenika na vrijeme trajanja školovanja učenika u školi. Mandat članova teče od dana konstituiranja školskog odbora.
Odluke školskog odbora pravovaljane su ako ih usvoji većina od ukupnog broja članova školskog odbora.
Način rada školskog odbora, način imenovanja i trajanje mandata članova školskog odbora pobliže se uređuje statutom.
 
Članak 51.
Školski odbor:
- donosi godišnji plan i program rada i prati njegovo ostvarivanje,
- daje ravnatelju mišljenja i prijedloge o pitanjima od interesa za rad škole,
- obavlja druge poslove u skladu s aktom o osnivanju, statutom i zakonom.
 
Članak 51.a
Osnivač škole dužan je razriješiti člana školskog odbora i prije isteka mandata iz članka 50. stavka 3. ovoga Zakona, ako školski odbor ili prosvjetni inspektor utvrde da ne ispunjava obveze člana školskog odbora utvrđene zakonom, aktom o osnivanju ili statutom škole.
Ako prosvjetni inspektor utvrdi da školski odbor ne obavlja poslove iz svojeg djelokruga u skladu sa zakonom ili te poslove obavlja na način koji ne omogućuje redovito poslovanje i obavljanje djelatnosti škole, nadležno tijelo državne uprave u županiji, odnosno nadležno tijelo Grada Zagreba, dužno je raspustiti školski odbor i imenovati povjerenstvo u roku od 15 dana od dana obavijesti prosvjetnog inspektora.
Povjerenstvo iz stavka 2. ovoga članka ima tri člana od kojih je najmanje jedan iz reda nastavnika škole.
Povjerenstvo ima ovlasti školskog odbora, osim ovlasti odlučivanja o stjecanju, opterećivanju ili otuđivanju nekretnina. Povjerenstvo upravlja školom do konstituiranja školskog odbora.
Povjerenstvo se imenuje i u slučaju kad se školski odbor ne može konstituirati.
Osnivač škole dužan je pokrenuti postupak izbora i imenovanja članova školskog odbora najkasnije u roku od 60 dana od dana imenovanja povjerenstva.
 
Članak 52.
Stručna tijela srednje škole su nastavničko i razredno vijeće.
Nastavničko vijeće čine svi nastavnici škole
Razredno vijeće čine nastavnici koji izvode nastavu u razrednom odjelu
Razrednik je stručni voditelj razrednog odjela i razrednog vijeća.
Sadržaj rada nastavničkog i razrednog vijeća, te drugih stručnih tijela škole uređuje se statutom.

Članak 53.
Srednja škola ima tajnika.
Za tajnika može biti izabrana osoba koja ima visoku ili višu stručnu spremu pravne, odnosno upravno-pravne struke.
Poslovi tajnika utvrđuju se statutom.
Administrativno-tehničke i pomoćne poslove koji se obavljaju u srednjoj školi te mjerila za utvrđivanje broja izvršitelja na tim poslovima propisuje ministar.

Članak 54.
Odredbe ovoga zakona koje se odnose na način izbora i trajanje mandata ravnatelja i školskog odbora ne primjenjuju se na privatnu srednju školu s pravom javnosti.

Članak 55.
Učeničkim domom upravljaju ravnatelj i domski odbor.
Stručno tijelo učeničkog doma je odgajateljsko vijeće.
 Pobliže odredbe o djelokrugu tijela iz stavka 1. i 3 ovoga članka uređuju se statutom.

Članak 55.a
U srednjoj školi osniva se vijeće roditelja. Vijeće roditelja čine predstavnici roditelja učenika svakog razrednog odjela škole.
Broj članova vijeća roditelja, način njihova izbora i djelokrug rada utvrđuje se statutom škole.

VI. UČENICI

Članak 56.
Status redovnog učenika stječe se upisom u srednju školu.
Status redovnog učenika može se imati samo u jednoj srednjoj školi.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka učenik koji je upisan u umjetničku srednju školu može se upisati u još jednu školu, ako ispuni uvjete za upis u obje škole.

Članak 57.
Pravo upisa u srednju školu imaju svi kandidati nakon završene osnovne škole pod jednakim uvjetima, u okviru broja utvrđenog odlukom o upisu.
Redovni učenici upisuju prvi razred u dobi do 17 godina, a iznimno do 18 godina uz odobrenje školskog odbora.
Izbor kandidata za upis zasniva se na:
- uspjehu u prethodnom obrazovanju i
- sklonosti i sposobnosti učenika, ovisno o vrsti srednje škole.
Elemente i kriterije za izbor kandidata prema stavku 3. ovoga članka za sve vrste srednjih škola propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
Odluku o upisu za svaku školsku godinu na prijedlog škole donosi ministar nadležan za obrazovanje.
Članak 57.a
Odlukom o upisu mogu se utvrditi uvjeti i broj učenika koji redovito upisuju program srednje škole prema osobnim potrebama.
Cijenu obrazovanja prema stavku 1. ovoga članka utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 58.
Natječaj za upis učenika srednja škola objavljuje u dnevnom tisku.
Natječaj obvezno sadrži:
- broj učenika koji se mogu upisati prema odluci o upisu;
- uvjete upisa i kriterije za izbor kandidata;
- način i postupak provođenja natječaja.

Članak 59.
Redovni učenik može tijekom školovanja promijeniti upisani program u pravilu nakon prvog razreda.
Promjena programa može se uvjetovati polaganjem razlikovnih ili dopunskih ispita.
Sadržaj razlikovnih odnosno dopunskih ispita te način i rokove njihovog polaganja utvrđuje nastavničko vijeće.

Članak 60.
Učenik koji je stekao nižu stručnu spremu ima pravo steći srednju školsku ili stručnu spremu nastavljanjem obrazovanja ili polaganjem ispita.
Ostvarivanje prava iz stavka 1. ovoga članka obvezno se uvjetuje polaganjem razlikovnih ili dopunskih ispita.

Članak 61.
Uspjeh redovnih učenika prati se i ocjenjuje tijekom nastave.
Uspjeh učenika i zaključnu ocjenu za svaki predmet utvrđuje nastavnik javno u razrednom odjelu, odnosno obrazovnoj grupi na kraju nastave polugodišta i školske godine na temelju praćenja i ocjenjivanja tijekom polugodišta odnosno nastavne godine.
Način praćenja i ocjenjivanja učenika propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 62.
Učenik koji nije zadovoljan zaključnom ocjenom iz pojedinog predmeta ima pravo u roku od 24 sata od priopćenja ocjene podnijeti zahtjev razrednom vijeću za polaganje ispita pred povjerenstvom.
O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje razredno vijeće.
Ocjena povjerenstva je konačna.
Pobliže odredbe o ponovnom ispitu uređuju se statutom.

Članak 63.
Redovni učenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz najviše dva predmeta ocjenom nedovoljan polaže popravni ispit.
Popravni ispit polaže se pred povjerenstvom u dva ispitna roka, od kojih je prvi najranije 15 dana nakon završetka nastave.
Iznimno od stavka 2. ovoga članka, učenik koji je na kraju nastave ocijenjen iz praktične nastave ocjenom nedovoljan, polaže popravni ispit u jednom ispitnom roku, nakon dopunjene ili ponovljene praktične nastave.
Pobliže odredbe o popravnim ispitima, ispitnim rokovima i načinu polaganja popravnih ispita uređuju se statutom škole.

Članak 64.
Redovni učenik programa za stjecanje srednje školske ili stručne spreme može tijekom savladavanja programa dva puta ponavljati razred. Isti razred može se ponavljati samo jedanput.
Redovni učenik programa za stjecanje niže stručne spreme može ponavljati razred samo jedanput.

Članak 65.
Uspjeh učenika iz pojedinih predmeta ocjenjuje se sa odličan (5), vrlo dobar (4), dobar (3), dovoljan (2) i nedovoljan (1).
Ocjene odličan, vrlo dobar, dobar i dovoljan su prolazne.
Opći uspjeh učenika koji ima sve ocjene prolazne utvrđuje se srednjom ocjenom iz svih predmeta i to: s ocjenom odličan ako je srednja ocjena najmanje 4,50; s ocjenom vrlo dobar ako je srednja ocjena najmanje 3.50; s ocjenom dobar ako je srednja ocjena najmanje 2.50 i s ocjenom dovoljan ako je srednja ocjena najmanje 2,00, a opći uspjeh učenika kojem je na kraju nastavne godine zaključena ocjena nedovoljan iz tri i više predmeta, odnosno koji nije položio popravni ispit u propisanim rokovima, utvrđuje se ocjenom nedovoljan.
Učenik kojem je opći uspjeh utvrđen ocjenom nedovoljan (1) ponavlja razred.
Ocjene za vladanje učenika su: uzorno, dobro i loše.

Članak 66.
Učenik koji iz opravdanih razloga (kao što su: bolest u dužem trajanju, vojna i druge obveze) nije mogao pohađati nastavu i biti ocijenjen iz jednog ili više predmeta polaže predmetni ili razredni ispit.
Razloge iz stavka 1. ovoga članka te način i rokove polaganja ispita ureduje škola statutom.

Članak 67.
Učenik može biti, zbog zdravstvenog stanja, trajno ili privremeno oslobođen obveze savladavanja svih ili pojedinih sadržaja nastavnog predmeta, ako ti sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke.
Odluku iz stavka 1. ovoga članka donosi nastavničko vijeće na prijedlog nadležnog liječnika.
Učenici upisani u umjetnički program srednje škole mogu biti u cijelosti oslobođeni obveze svladavanja nastave tjelesne i zdravstvene kulture.
Odluku iz stavka 3. ovoga članka donosi nastavničko vijeće škole.

Članak 68.
Redovni učenici koji imaju status kategoriziranog sportaša sukladno posebnom propisu ili su istaknuti umjetnici, mogu završiti srednju školu pohađanjem nastave ili polaganjem ispita u trajanju za polovinu duljem od propisanog trajanja upisanog programa.
Škola je dužna omogućiti redovitim učenicima koji su športaši u natjecateljskim kategorijama sudjelovanje na športskim natjecanjima i športskim pripremama, na državnoj razini.
Učenici iz stavka 2. ovoga članka nastavu tjelesne i zdravstvene kulture izvode prema posebnom nastavnom programu kojeg donosi Ministarstvo.
Članak 69.
Srednjoškolsko obrazovanje učenika gimnazija i četverogodišnjih strukovnih i umjetničkih škola završava se polaganjem državne mature.
Srednjoškolsko obrazovanje učenika trogodišnjih strukovnih škola završava se polaganjem završnog ispita.
Državnu maturu u školama provodi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja.
Učenici trogodišnjih strukovnih škola koji su tijekom cijeloga srednjoškolskog obrazovanja postigli odličan uspjeh oslobađaju se polaganja završnog ispita.
Uvjete, način i postupak polaganja državne mature i završnog ispita propisuje ministar.

Članak 70.
Učeniku se na završetku svakog razreda izdaje razredna svjedodžba.
Na završetku srednje škole učeniku se izdaje maturalna svjedodžba ili svjedodžba o završnom ispitu.
Osobi koja završi program osposobljavanja i usavršavanja izdaje se uvjerenje o osposobljenosti odnosno uvjerenje o usavršavanju.
Svjedodžbe iz stavka 1. i 2. ovoga članka i uvjerenja iz stavka 3. ovoga članka javne su isprave.
Sadržaj i oblik svjedodžbi i uvjerenja propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 71.
Srednje škole i učenički domovi vode pedagošku dokumentaciju i evidenciju o učenicima.
Poslovi vođenja evidencije s dokumentacijom o upisu i ispisu učenika iz srednje škole, o pedagoškim mjerama i o predmetnim i razrednim ispitima te poslovi izdavanja javnih isprava i drugih potvrda obavljaju se na osnovi javnih ovlasti.
Ako srednja škola u svezi s poslovima iz stavka 2. ovoga članka odlučuje o pravu, obvezi ili pravnom interesu učenika, roditelja ili druge fizičke ili pravne osobe, dužna je postupati prema odredbama Zakona o općem upravnom postupku.
Obrazac i sadržaj pedagoške dokumentacije i evidencije propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 72.
Učenici koji se ističu u učenju i vladanju mogu biti pohvaljeni odnosno nagrađeni.
Učenicima se zbog povrede dužnosti i neispunjenja obveza mogu izreći pedagoške mjere: opomena, ukor, opomena pred isključenje i isključenje iz škole.
Mjera isključenja iz škole izriče se za tekuću nastavnu godinu.
Učenik, njegov roditelj ili staratelj imaju pravo žalbe na izrečenu pedagošku mjeru
Na odluku o isključenju učenika iz škole može se izjaviti žalba ministarstvu nadležnom za poslove obrazovanja.
Uvjete, način i postupak pohvaljivanja i nagrađivanja učenika, te izricanja pedagoških mjera ureduje škola statutom.
Učenik koji je isključen iz škole ima pravo polagati razredni ispit u toj ili drugoj školi.
Odredbe stavka 1. do 6. ovoga članka odgovarajuće se primjenjuju i na učenike u učeničkim domovima.

Članak 72.a
U srednjoj školi osniva se vijeće učenika. Vijeće učenika čine predstavnici učenika svakog razrednog odjela škole.
Predstavnik vijeća učenika može sudjelovati u radu tijela ško­le kada se odlučuje o pravima i obvezama učenika, bez prava od­lu­čivanja.
Način izbora i djelokrug rada vijeća učenika utvrđuje se statutom škole.

Članak 73.
Učenik gubi status redovnog učenika:
-na kraju školske godine u kojoj je završio srednju školu;
- kada se ispiše iz srednje škole;
- kad se ne upiše u slijedeći razred prema članku 64. ovoga zakona;
- dok traje mjera isključenja iz škole.

VII. NASTAVNICI

Članak 74.
Nastavnicima u srednjem školstvu jamči se sloboda pedagoškog rada i poučavanja u okviru utvrđenog nastavnog plana i programa.
Radnici u srednjem školstvu imaju pravo na strukovno udruživanje, sindikalno organiziranje, kolektivno ugovaranje uvjeta svoga rada i pravo na štrajk na način i pod uvjetima utvrđenim zakonom i kolektivnim ugovorom.

Članak 75.
Nastavnici u srednjem školstvu jesu: profesori, stručni radnici, stručni učitelji, odgajatelji i suradnici u nastavi.
Za nastavnika može biti izabrana osoba koja pored općih uvjeta ima odgovarajuću stručnu spremu i pedagoško-psihološko obrazovanje prema odredbama ovoga zakona.

Članak 76.
Rad u srednjoj školi ne može obavljati osoba koja je pravomoćno osuđena za neko od kaznenih djela protiv Republike Hrvatske, kazneno djelo primanja mita, kazneno djelo nasilničkog ponašanja, kazneno djelo zlouporabe opojnih droga, neko od kaznenih djela protiv spolne slobode i spolnog ćudoređa, kazneno djelo kršenja obiteljskih obveza, kazneno djelo zapuštanja i zlostavljanja djeteta ili maloljetne osobe ili neko drugo kazneno djelo počinjeno na štetu djeteta ili maloljetne osobe.
Nastavnici srednje škole dužni su poduzimati mjere zaštite prava djeteta, te o svakom kršenju tih prava, posebice o oblicima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolne zloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanja djeteta, odnosno učenika odmah izvijestiti ravnatelja škole koji je to dužan javiti tijelu socijalne skrbi odnosno drugom nadležnom tijelu.
Nastavnik i drugi radnik protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka udaljava se od obavljanja poslova do pravomoćnosti sudske presude odnosno do obustave postupka, odbačaja prijave ili odustanka od gonjenja.
Osoba iz stavka 3. ovoga članka ima pravo za vrijeme udaljenja na naknadu mjesečne plaće u visini polovice plaće koja joj je isplaćena u prethodna tri mjeseca.
 
Članak 77.
U tijeku školske godine radno vrijeme nastavnika raspoređuje se na neposredni odgojno-obrazovni rad i ostale poslove koji proizlaze iz naravi i količine odgojno-obrazovnog rada.
Profesori organiziraju i izvode teoretsku i praktičnu nastavu i vježbe; stručni suradnici organiziraju i obavljaju stručne poslove vezane uz rad srednje škole i učeničkog doma (pedagoške, psihološke, zdravstvene, defektološke, socijalne, knjižničarske, programerske i druge); odgajatelji organiziraju rad u odgojnoj grupi, surađuju s roditeljima i nastavnicima te s domskim odborom; stručni učitelji samostalno izvode vježbe i praktičnu nastavu; suradnici u nastavi sudjeluju u izvođenju vježbi i praktične nastave pod neposrednim rukovodstvom profesora i stručnog učitelja.
Iznimno, stručni učitelji samostalno izvode i teoretsku nastavu ako je stručna sprema koju su postigli najviši stupanj obrazovanja u tom stručnom ili umjetničkom području i ako je to propisao ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 77a.
Obveze nastavnika u srednjoj školi određuju se rješenjem o rasporedu radnih obveza u skladu s godišnjim planom rada škole tako da obuhvate rad s učenicima u nastavi te ostale poslove u okviru utvrđenoga radnog tjedna, u skladu s ovim Zakonom i kolektivnim ugovorom.
tjedna norma rada s učenicima u nastavi, uključujući 2 sata odgojno-obrazovnog rada razrednika, za teoretsku nastavu iznosi 20 do 22 sata, za praktičnu nastavu i izvođenje odgojno-obrazovnih programa u odgojnim grupama 28 sati i za rad suradnika u nastavi s učenicima 32 do 36 sati.
Normu rada za pojedini nastavni predmet propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 78.
Za profesora, stručnog suradnika i odgajatelja može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući studij visoke spreme i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.
Za stručnog učitelja može biti izabrana osoba koja je završila odgovarajući studij više odnosno srednje stručne spreme, ako je to najviši stupanj obrazovanja u tom stručnom ili umjetničkom području i ako ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.
Za suradnika u nastavi može biti izabrana osoba koja je stekla odgovarajuću srednju stručnu spremu i ima potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje.
Ako se na natječaj za nastavnika javi osoba koja ima odgovarajuću stručnu spremu a nema potrebno pedagoško-psihološko obrazovanje može biti izabrana uz uvjet da najkasnije u roku godine dana od dana izbora stekne to obrazovanje.
Nastavniku koji ne ispuni uvjet iz stavka 4. ovoga članka prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka iz stavka 4. ovoga članka. Žalba ne odgađa izvršenje rješenja o prestanku radnog odnosa.
Što se smatra odgovarajućom stručnom spremom i potrebnim pedagoško-psihološkim obrazovanjem nastavnika propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Napomena: sukladno odredbama članka 165. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(„Narodne novine“, broj 87/08), danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti Zakon o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.), s tim da se odredbe članka 48. stavka 1. i članka 78. stavka 1. primjenjuju u postupcima izbora ravnatelja do stupanja na snagu članka 126. i 128. tog Zakona.



Članak 79.
Nastavnici zasnivaju radni odnos na temelju natječaja.
Natječaj se objavljuje u dnevnom tisku. Rok za primanje ponuda kandidata ne može biti kraći od osam dana.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka, nastavnici mogu zasnovati radni odnos bez natječaja:
– na određeno vrijeme, kad obavljanje poslova ne trpi odgodu, do zasnivanja radnog odnosa na temelju natječaja, ali ne dulje od 60 dana:
– do punog radnog vremena s nastavnikom koji ima zasnovan radni odnos na neodređeno nepuno radno vrijeme.
Ako se na natječaj ne javi osoba koja ispunjava uvjete, natječaj će se ponoviti u roku od pet mjeseci. Do zasnivanja radnog odnosa na osnovi ponovljenog natječaja radni odnos može se zasnovati s osobom koja ne ispunjava uvjete prema odredbama ovoga Zakona.
 

Napomena: sukladno odredbama članka 165. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi(„Narodne novine“, broj 87/08), danom stupanja na snagu tog Zakona prestaje važiti Zakon o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01., 114/01. i 81/05.), s tim da se odredbe članka 48. stavka 1. i članka 78. stavka 1. primjenjuju u postupcima izbora ravnatelja do stupanja na snagu članka 126. i 128. ovog Zakona.

 
Članak 79.a
Nastavnik koji ima radni odnos zasnovan na poslovima nastavnika na neodređeno vrijeme a koji je izabran za rad u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih građana u inozemstvu ili nastavnik koji je imenovan lektorom hrvatskog jezika i književnosti na stranom sveučilištu, ima pravo povratka na poslove na kojima je prethodno radio ili na druge poslove za koje ispunjava uvjete u roku od 30 dana od dana prestanka obavljanja poslova u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih građana u inozemstvu ili prestanka ugovora o preuzimanju poslova lektora hrvatskog jezika i književnosti na stranom sveučilištu.
Nastavnik izabran za rad u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih građana u inozemstvu ili nastavnik imenovan lektorom hrvatskog jezika i književnosti na stranom sveučilištu, ostvaruje pravo iz stavka 1. ovoga članka istekom vremena na koje je ponovno imenovan ili izabran, osim ako ukupno razdoblje izbivanja s poslova na kojima je prethodno radio nije bilo dulje od pet godina.
Do povratka na poslove iz stavka 1. ovoga članka, nastavnik izabran za rad u dopunskoj nastavi za djecu hrvatskih građana u inozemstvu, sva prava i obveze iz radnog odnosa ostvaruje prema propisima o radu u hrvatskoj dopunskoj nastavi u inozemstvu, a nastavnik koji je imenovan lektorom hrvatskog jezika i književnosti na stranom sveučilištu sukladno sklopljenom ugovoru o radu na određeno vrijeme.
Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka škola može sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme, čije neprekinuto trajanje može biti najdulje pet godina.

Članak 80.
Nastavnici bez radnog iskustva zasnivaju radni odnos kao pripravnici.
Pripravnički staž traje dvije godine. U tijeku pripravničkog staža pripravnik je dužan položiti stručni ispit.
Pripravniku koji ne položi stručni ispit prestaje radni odnos prvog dana po isteku roka iz stavka 2. ovoga članka.
Program pripravničkog staža utvrđuje nastavničko vijeće škole.
Osoba koja je položila stručni ispit prema odredbama Zakona o osnovnom školstvu ili je prema odredbama toga Zakona oslobođena od polaganja stručnog ispita, nema obvezu polaganja stručnog ispita za rad u srednjoj školi.
Poslovi organiziranja i provođenja stručnih ispita za nastavnike općeobrazovnih nastavnih predmeta, stručne suradnike i odgajatelje kao javna ovlast povjeravaju se Zavodu za školstvo Republike Hrvatske.
Poslovi organiziranja i provođenja stručnih ispita za nastavnike strukovnih predmeta kao javna ovlast povjeravaju se Agenciji za strukovno obrazovanje.
Program, način i uvjete polaganja stručnog ispita propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 81.

Brisan

Članak 82.

Brisan

Članak 83.
Rad nastavnika se ocjenjuje.
Nastavnici mogu napredovati u struci i stjecati zvanja mentor i savjetnik.
Postupak, način i uvjete ocjenjivanja i napredovanja nastavnika propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 84.
Nastavnici imaju pravo i dužnost stručnog i pedagoškog usavršavanja.
Program i organizaciju obveznih oblika usavršavanja propisuje ministar nadležan za obrazovanje.

Članak 85.
Radnici srednje škole i učeničkog doma moraju se obvezno liječnički pregledati svake tri godine.
Ako ravnatelj ocijeni da je nastavniku narušeno psihofizičko zdravlje u mjeri koja bitno umanjuje njegovu radnu sposobnost, donijet će odluku o upućivanju nastavnika na ovlaštenu prosudbu radne sposobnosti. Nastavniku koji odbije izvršiti odluku otkazat će se ugovor o radu (osobno uvjetovani otkaz).
Ako se utvrdi da nastavnik nije u mogućnosti uredno izvršavati obveze u odgojno-obrazovnom radu zbog trajno narušenoga psihofizičkog zdravlja, ponudit će mu se odgovarajući poslovi prema njegovoj preostaloj radnoj sposobnosti.
Ako škola nema odgovarajuće poslove ili ako nastavnik odbije prihvatiti ponudu, otkazat će mu se ugovor o radu (osobno uvjetovani otkaz).

Članak 86.
Radniku srednje škole prestaje ugovor o radu s navršenih 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.
Nastavniku i ravnatelju srednje škole ugovor prestaje najkasnije istekom školske godine u kojoj je navršio 65 godina života i najmanje 20 godina staža osiguranja.

Članak 86a.
Nadzor nad provođenjem odredbi ovoga Zakona provodi ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja.
Upravni nadzor nad radom srednje škole obavlja tijelo županijske državne uprave, odnosno Grada Zagreba u skladu sa zakonom.

VIII. FINANCIRANJE SREDNJEG ŠKOLSTVA

Članak 87.
Javne potrebe u srednjem školstvu utvrđuju se pedagoškim standardom srednjeg školstva u Republici Hrvatskoj (u daljnjem tekstu: pedagoški standard).
Pedagoškim standardom utvrđuju se materijalni, kadrovski i drugi uvjeti za ostvarivanje djelatnosti te osigurava podjednak razvoj srednjeg školstva u srednjoročnom razdoblju.
Pedagoški standard donosi Hrvatski sabor.

Članak 88.
Sredstva za financiranje javnih potreba u srednjem školstvu osiguravaju se državnim proračunom i proračunom županije, odnosno Grada Zagreba.
u državnom proračunu osiguravaju se sredstva za:
- plaće radnika za ostvarivanje redovnoga nastavnog programa srednje škole,
- naknade radnika srednje škole utvrđene kolektivnim ugovorom,
- stručno usavršavanje nastavnika i stručnih suradnika,
- povećane troškove školovanja učenika na jeziku i pismu nacionalnih manjina,
- programe za rad s darovitim učenicima,
- programe informatizacije srednjeg školstva,
- programe opremanja školskih knjižnica,
- povećane troškove školovanja učenika s teškoćama u razvoju,
- sufinanciranje programa privatnog školstva,
- kapitalne projekte izgradnje utvrđene posebnim dijelom Državnog proračuna za 2001. godinu razdjelom 0.80 – glava XX. do njihove potpune funkcionalnosti te kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema kriterijima i mjerilima za osiguranje minimalnoga financijskog standarda srednjeg školstva,
- druge programe od zajedničkog interesa za djelatnost srednjeg školstva (sustav informiranja, stručno-pedagoški časopisi, stručne knjige, programi ustanova i stručnih udruga, obljetnice i manifestacije te programi izvannastavnih aktivnosti).
U proračunu županije, odnosno Grada Zagreba osiguravaju se sredstva za:
- investicijsko održavanje školskog prostora, opreme i nas­tav­nih sredstava i pomagala,
- nabavu školske opreme, nastavnih sredstava i pomagala,
- materijalne troškove srednje škole,
- prijevoz radnika srednje škole,
- potpore za sufinanciranje smještaja i prehrane učenika u učeničkim domovima,
- kapitalnu izgradnju školskog prostora i opreme prema standardima i normativima koje utvrđuje ministar nadležan za obrazovanje.
Vlada Republike Hrvatske svake godine, istodobno kada utvrđuje prijedlog državnog proračuna utvrđuje kriterije i mjerila za osiguravanje minimalnoga financijskog standarda radi ostvarivanja javnih potreba prema stavku 2. i 3. ovoga članka i odredbama članka 87. ovoga Zakona.

Članak 88.a
Jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave može utvrditi šire javne potrebe u srednjem školstvu (sufinanciranje programa privatnog školstva, ostale programe srednjeg školstva od interesa jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave) za koje ista sredstva osigurava u svojem proračunu.
 
Članak 89.

Brisan

Članak 90.
Ako srednja škola ostvari dobit, dobit mora upotrijebiti isključivo za obavljanje i razvoj djelatnosti ustanove, u skladu sa zakonom, aktom o osnivanju i statutom ustanove.
 
Članak 90.a
Ako osnivačka prava nad sred­njom školom nisu prenesena na teme­lju članka 37. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o sred­njem školstvu (»Narodne novine«, br. 59/01.), prenose se danom primjene ovoga Zakona.
Prijenos osnivačkih prava sukladno stavku 1. ovoga članka provodi Vlada Republike Hrvatske ili od ­nje ovlašteno ministarstvo.

IX. KAZNENE ODREDBE

Članak 91.
Novčanom kaznom od 50.000 do 100.000 hrvatskih dinara kaznit će se za prekršaj srednja škola koja postupi suprotno odredbama članka 4., članka 10.. članka 16. stavka 2., članka 17. stavka 1., članka 18.. članka 33., članka 41., članka 42., članka 57.. članka 62., članka 63., članka 70., članka 71.. članka 78., članka 79., članka 81., članka 82. i članka 85. ovoga zakona.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u srednjoj školi novčanom kaznom od 10.000 do 30.000 hrvatskih dinara.

X. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 92.
Zajednički i izborni dio nastavnog plana i programa iz članka 10. stavka 6. ovoga zakona ministarstvo nadležno za poslove obrazovanja donijet će u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Fakultativni dio nastavnog plana i programa srednja škola dužna je donijeti najkasnije do početka školske 1992/93. godine.

Članak 93.
Sadržaj i opseg programa javnih potreba u oblasti srednjeg školstva iz članka 87. stavak 2. ovoga zakona Vlada Republike Hrvatske predložit će u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 94.
Provedbene propise iz članka 18. stavka 3.. članka 20. stavka 3.. članka 21. stavka 3., članka 22. stavka 3., članka 24. stavka 2., članka 25. stavka 3., članka 33. stavka 1. alineje 3. i stavka 3., članka 41. stavka 4., članka 45. stavka 2.. članka 57. stavka 3.. članka 69. stavka 5., članka 70. stavka 5., članka 71. stavka 2., članka 78. stavka 6., članka 80. stavka 5., članka 82. stavka 2.. članka 83. stavka 3. i članka 84. stavka 2. ovoga zakona ministar nadležan za obrazovanje donijet će najkasnije u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Provedbeni propis iz članka 48. stavka 6. ovoga zakona ministar nadležan za obrazovanje donijet će najkasnije u roku tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 85.
Do donošenja provedbenih propisa iz članka 94. ovoga zakona primjenjuju se:
1. Pravilnik o vrsti stručne spreme i pedagoško-psihološkom obrazovanju nastavnika, odgajatelja, stručnog suradnika i suradnika u nastavnoj organizaciji usmjerenog obrazovanja ("Narodne novine", br. 26/84., 32/86, i 12/87.);
2. Pravilnik o načinu i postupku utvrđivanja uvjeta za početak rada organizacija usmjerenog obrazovanja ("Narodne novine", br. 30/87.);
3. Pravilnik o uvjetima, načinu i postupku polaganja završnog ispita u programima usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja ("Narodne novine", br. 55/86.);
4 Pravilnik o uvjetima. načinu i postupku privremenog oslobađanja učenika obaveze savladavanja pojedinih sadržaja iz programa usmjerenog obrazovanja koje zbog promjene zdravstvenog stanja u toku obrazovanja ne mogu savladati ("Narodne novine", br. 55/86.);
5. Pravilnik o posebnom postupku za stjecanje stručne spreme pojedinog stupnja i bez završavanja utvrđenog obrazovnog programa ("Narodne novine", br. 17/83.);
6. Pravilnik o pedagoškim normativima za utvrđivanje standardnog opsega obveza nastavnika u srednjoj školi ("Narodne novine", br. 59/90.);
7. Pravilnik o vježbaonicama ("Narodne novine", br. 6/90.);
8. Pravilnik o sadržaju i obliku indeksa i svjedodžbe o završnom ispitu koji se izdaje polazniku programa usmjerenog obrazovanja za stjecanje stručne spreme od prvog do petog stupnja ("Narodne novine", br. 26/84.);
9. Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja evidencije organizacija usmjerenog obrazovanja ("Narodne novine", br. 17/85.);
10. Pravilnik o organiziranju školske godine u srednjim školama ("Narodne novine", br. 39/90.);
11. Pravilnik o stjecanju stručne spreme osoba s teškoćama u razvoju ("Narodne novine", br. 42/84.);

Članak 96.
Plan mreže srednjih škola iz članka 30. stavak 2. ovoga zakona donijet æe Vlada Republike Hrvatske u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 97.
Učenici koji su prije stupanja na snagu ovoga zakona upisali program usmjerenog obrazovanja imaju pravo završiti obrazovanje prema upisanom programu ili nastaviti obrazovanje po programu srednje škole utvrđenom prema odredbama ovoga zakona uz obvezu polaganja razlikovnih ili dopunskih ispita.

Članak 98.
Osobama koje su do 3. kolovoza 1971. godine završile srednju školu u najmanje dvogodišnjem trajanju sa završnim ispitom priznaje se srednja stručna sprema.
Osobama koje su stekle stručnu spremu trećeg (III), četvrtog (IV) i petog (V) stupnja stručne spreme prema ranijim propisima, priznaje se srednja stručna sprema.
Osobama koje su stekle stručnu spremu prvog (I) i drugog (II) stupnja stručne spreme prema ranijim propisima, priznaje se niža stručna sprema.
Osobama koje su do 8. listopada 1991. godine stekle svjedodžbe ili druge isprave srednjeg obrazovanja, uključujući vojne i vjerske škole, na području republika bivše Jugoslavije priznaje se stručna sprema sukladno kriterijima iz stavaka 1., 2. i 3. ovoga članka

Članak 99.
Osobe koje nisu stekle pedagoško-psihološko obrazovanje prema ranijim propisima, dužne su ga steći do 31. kolovoza 1993. godine. U protivnom, prestaje im radni odnos 1. rujna 1993. godine.

Članak 100.
Obveza polaganja stručnog ispita iz članka 80. stavka 2. ovoga zakona odnosi se na nastavnike koji prvi put zasnivaju radni odnos nakon stupanja na snagu akta iz članka 80. stavka 5. ovoga zakona.

Članak 101.
Postojeći centri usmjerenog obrazovanja i srednje škole osnovane do stupanja na snagu ovoga zakona dužni su najkasnije šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona uskladiti svoju djelatnost. organizaciju, poslovanje i opće akte s odredbama ovoga zakona i podnijeti ministru nadležnom za obrazovanje zahtjev da utvrdi da li su ispunjeni uvjeti za nastavak rada prema odredbama ovoga zakona.
Ako je postupak osnivanja srednje škole bio u toku na dan stupanja na snagu ovoga zakona, okončat će se prema odredbama ovoga zakona.

Članak 102.
Vježbaonice nastavničkih škola i fakulteta nastavljaju poslove vježbaonica do utvrđivanja uvjeta i načina prestanka njihova rada u smislu propisa iz članka 24. stavak 2. ovoga zakona.

Članak 103.
Zajednice usmjerenog obrazovanja prestat će radom i zaključiti svoje poslovanje najkasnije tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Sredstva, prava i obveze postojećih zajednica usmjerenog obrazovanja preuzimaju općine u kojima je sjedište zajednice usmjerenog obrazovanja odnosno Grad Zagreb.

Članak 104.
Iznimno od odredbe članka 48. stavak 3. ovoga Zakona, u roku od 6 mjeseci od dana njegova stupanja na snagu, ravnatelje srednjih škola imenovat će i razrješavati ministar nadležan za obrazovanje. Ravnatelji imenovani prema odredbi stavka 1. ovoga članka dužni su položiti ravnateljski ispit u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Ravnateljima izabranim prema ranijim propisima mandat traje do izbora ravnatelja prema stavku 1. ovoga članka.

Članak 105.
Dok se, u skladu s propisima kojima će se urediti djelokrug i ustrojstvo državne uprave i lokalne samouprave, ne osnuju županije i konstituiraju njihova tijela, prava županije utvrđena ovim zakonom ima općina na čijem je području sjedište srednje škole.
Postojeći centri usmjerenog obrazovanja, učenički domovi i srednje škole osnovane do stupanja na snagu ovoga zakona nastavljaju s radom kao ustanova u društvenom vlasništvu do donošenja odluke o njihovu osnivanju u vlasništvu županije odnosno grada Zagreba i financiraju se sredstvima iz članka 88. ovoga Zakona. .

Članak 106.
Na dan stupanja na snagu ovoga zakona prestaje važiti Zakon o usmjerenom obrazovanju ("Narodne novine", br. 20/82., 28/83.,12/85..19/86., 31/89., 57/89. i 47/90.), osim u dijelu koji se odnosi na znanstveno-nastavne ustanove  usmjerenog obrazovanja.

Članak 107.
Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".
 
 


TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST
ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SREDNJEM ŠKOLSTVU

(NAR. NOV., BR. 27/93)
 
Članak 10.
Provedbene propise iz članka 94. 7akona o srednjem školstvu ("Narodne novine", br.19/92.) koji nisu donijeti do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, ministar kulture i prosvjete donijet će u roku 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 

TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SREDNJEM ŠKOLSTVU

(NAR. NOV., BR. 50/95)
 

Članak 37.
Provedbeni propisi iz članka 23., 29., 30., 33. i 36. ovoga Zakona donijet će se do 31. kolovoza 1995.

Članak 38.
Organizacije za obrazovanje odraslih (otvorena i pučka sveučilišta) organizirane prema odredbama Zakona o poduzećima ("Narodne novine", br. 53/91. i 58/93.) ne mogu otuđivati nekretnine na kojima imaju pravo raspolaganja, odnosno pravo korištenja, niti se na njih mogu primjenjivati odredbe Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća ("Narodne novine", br. 19/91., 83/92., 94/93. i 2/94.), do stupanja na snagu zakona kojim će se urediti djelatnost i pravni status otvorenih i pučkih sveučilišta.

Članak 39.
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Pravilnik o polaganju ravnateljskog ispita za ravnatelje srednjih škola i učeničkih domova ("Narodne novine", br. 22/93. i 71/94.).
 
TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SREDNJEM ŠKOLSTVU

(NAR. NOV., BR. 59/01)

Članak 37.
Osnivačka prava nad srednjom školom, čiji je osnivač Repub­lika Hrvatska, Vlada Republike Hrvatske ili od nje ovlašteno ministarstvo može prenijeti na jedinicu područne (regionalne) samouprave, odnosno Grad Zagreb, u skladu s odredbama ovoga Za­kona, na zahtjev poglavarstva jedinice područne (regionalne) sa­mouprave, odnosno Grada Zagreba.

Članak 38.
Županija odnosno Grad Zagreb dužni su predložiti plan mre­že srednjih škola prema članku 30. ovoga Zakona najkasnije u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 39.
Srednje škole dužne su uskladiti opće akte i poslovanje s odredbama ovoga Zakona u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
U srednjoj školi u kojoj je imenovan vršitelj dužnosti ravnatelja prema propisima koji su bili na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona, školski odbor dužan je raspisati javni natječaj za izbor ravnatelja najkasnije u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Postupak za izbor ravnatelja započet do stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 40.
Nositelji izvođenja programa srednjoškolskog obrazovanja odraslih dužni su uskladiti opće akte i poslovanje u skladu s od­red­bama ovoga Zakona najkasnije u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 42.
Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o srednjem školstvu.
 
 
TEKST KOJI NIJE UŠAO U PROČIŠĆENI TEKST

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SREDNJEM ŠKOLSTVU

(NAR. NOV., BR. 81/05)
 
Članak 25.
Nastavnicima i ravnateljima koji su navršili 65 godina života i 20 godina staža osiguranja prije stupanja na snagu ovog zakona, a nalaze se u radnom odnosu, ugovor o radu prestaje na kraju školske godine 2004./05.
 
Članak 26.
Učenici koji su upisali gimnaziju zaključno sa školskom godinom 2004./2005. na kraju srednjoškolskog obrazovanja polažu maturu sukladno odredbama Zakona o srednjem školstvu koje su glede mature bile na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.
Učenici koji su upisali četverogodišnje strukovne i umjetničke škole zaključno sa školskom godinom 2005./2006. polažu završni ispit sukladno odredbama Zakona o srednjem školstvu koje su glede završnog ispita bile na snazi do stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 27.
Tajnik srednje škole koji je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona zatečen u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, a nema stručnu spremu struke propisane ovim Zakonom, može nastaviti s obavljanjem poslova tajnika.
 
Članak 29.
Provedbene propise iz članka 1., 2., 3., 13. i 17. ovoga Zakona ministar znanosti, obrazovanja i športa donijet će u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
 
Članak 30.
Srednje škole dužne su uskladiti statut s odredbama ovoga Zakona u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Osnivač škole imenovat će školski odbor u skladu s odredbama ovoga Zakona u roku 120 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.
Natječajni postupak za imenovanje ravnatelja koji je na dan stupanja na snagu ovoga Zakona u tijeku poništit će se te će školski odbor iz članka 50. ovoga Zakona raspisati novi natječaj u roku od 15 dana od isteka roka iz stavka 2. ovoga članka. Ako u tom razdoblju ravnatelju istekne mandat, do završetka natječajnog postupka poslove vršitelja dužnosti ravnatelja obnašat će dosadašnji ravnatelj.
Postupak za razrješenje ravnatelja započet prije stupanja na snagu ovoga Zakona, a koji nije dovršen, dovršit će se prema odredbama Zakona o srednjem školstvu (»Narodne novine«, br. 19/92., 26/93., 27/93., 50/95., 59/01. i 114/01.).